Dobrovoljni rad, poznat i kao volontiranje ili volontarijat, predstavlja nesebičan doprinos društvu kroz neplaćeni angažman pojedinca. Ova plemenita praksa uključuje izvršavanje različitih zadataka i aktivnosti s ciljem unapređenja dobrobiti drugih ljudi i zajednice, bez očekivanja financijske nadoknade. Najčešći oblik dobrovoljnog rada uključuje učešće u inicijativama nevladinih organizacija, bilo samostalno ili kao dio dobrovoljnog udruženja.

„Osobe se često odlučuju na volontiranje kako bi pružile pomoć drugima i doprinijele pozitivnim promjenama u svijetu koji ih okružuje.

• Sticanje novih znanja i vještina: Aktivno učešće u volonterskim projektima pruža priliku za kontinuirano učenje i razvoj. Volonteri često stiču nove kompetencije i iskustva koja im mogu koristiti u budućoj karijeri ili životu generalno.
  
  
• Stvaranje novih poznanstava, prijateljstava i povezivanje u različitim društvenim sektorima: Volontiranje često otvara vrata za upoznavanje raznolikih ljudi i izgradnju vrijednih odnosa. Ova socijalna mreža može biti korisna kako u osobnom tako i u profesionalnom kontekstu.
  
  
• Razvijanje socijalnih vještina i emocionalne inteligencije: Rad s različitim ljudima i suočavanje s različitim izazovima volontiranja pridonosi razvoju socijalnih vještina kao što su timski rad, komunikacija, empatija i rješavanje konflikata. Osim toga, volontiranje pomaže u razvijanju emocionalne inteligencije, sposobnosti razumijevanja i upravljanja vlastitim emocijama te empatije prema drugima.
  
  
• Neformalno obrazovanje u različitim sferama života: Volontiranje je prilika za učenje i rast u različitim aspektima života, uključujući osobni razvoj, kulturološko razumijevanje i društvenu svijest. Aktivnosti volontiranja često izlaze izvan okvira formalnog obrazovanja i pružaju pristup praktičnim iskustvima i učenju na terenu.

Kroz ove različite perspektive, volontiranje postaje višestruko isplativo iskustvo koje obogaćuje i pojedince i zajednicu.“