U sklopu projekta „Glasovi jednakosti“, stručni saradnik Kosta Mijušković, akreditovani trener u oblasti socijalne i dječje zaštite, realizovao je edukativni segment kroz otvorenu diskusiju sa predstavnicima pravosudnog sistema na temu ljudskih prava i njihove primjene u institucionalnoj praksi, sa posebnim osvrtom na položaj marginalizovanih grupa u društvu.
Tokom izlaganja naglašena je važnost razumijevanja ljudskih prava kao univerzalnog okvira koji prevazilazi individualna uvjerenja, te predstavlja osnov za profesionalno i nediskriminatorno postupanje u radu sa svim građanima i građankama. Poseban akcenat stavljen je na potrebu unapređenja senzibiliteta i pristupa u radu sa osobama koje dolaze iz marginalizovanih zajednica, kako bi se obezbijedio jednak pristup pravdi i institucionalnoj zaštiti.
Učesnicima je ukazano na značaj direktnog slušanja iskustava osoba koje dolaze iz tih zajednica, kao važnog alata za bolje razumijevanje njihovog položaja, izazova i potreba. Kroz dijalog je istaknuto da inkluzivna praksa podrazumijeva aktivno stvaranje prostora u kojem su različiti identiteti prepoznati i uvaženi, bez stigmatizacije ili predrasuda.
Posebna pažnja posvećena je fenomenu višestruke, odnosno dvostruke diskriminacije, naročito u kontekstu žena koje pripadaju marginalizovanim grupama. Naglašeno je da ove žene često trpe složene oblike diskriminacije – kako po osnovu pola, tako i po osnovu identiteta ili društvenog statusa – što dodatno otežava njihov pristup pravdi, zapošljavanju i institucionalnoj podršci.
Nakon edukativnog dijela, realizovana je psihološka vježba usmjerena na razvoj empatije i senzibiliteta u radu sa marginalizovanim zajednicama, u koordinaciji sa socijalnom radnicom Aidom Kerović. Kroz vođeni proces učesnici su imali priliku da se povežu sa sopstvenim iskustvima i emocijama, što je doprinijelo dubljem razumijevanju načina na koji se predrasude formiraju i utiču na profesionalni pristup.
Ovaj segment radionice dodatno je osnažio učesnike da prepoznaju značaj lične odgovornosti u zaštiti ljudskih prava, kao i potrebu za kontinuiranim radom na razvoju profesionalnih kompetencija u cilju pružanja adekvatne i nediskriminatorne podrške svim korisnicima/ama.